Trailer filma Sfinga i spot grupe Siddharta - Narava

Triglavska Sfinga

Do druge polovice 20. stoletja so alpinisti preko triglavske severne stene že speljali množico smeri. Edini del, ki je ostajal neosvojen in je med njimi zbujal strahospoštovanje, je bila t.i. Sfinga, tristo metrski gladki steber tik pod robom stene. Zaradi komaj opaznih razčlemb in velikih previsov, je tudi najboljšim dolgo predstavljala nerešljivo uganko. Če na Sfingo pogledamo z levega roba Amfiteatra, prodnate krnice sredi stene, nam bo v profilu namreč pokazala svoj veličastni kamniti obraz, zato so jo poimenovali kar po starodavni znamenitosti. Sfinga se je tudi na vrhuncu železne dobe klasičnega alpinizma, sredi 60-ih let uspešno upirala prvim osvajalcem. Leta 1961 je Alešu Kunaverju in Kazimirju Drašlarju, v levem delu Sfinge uspelo preplezati prvo smer. Njen obraz pa je ostajal ne preplezan vse dokler se pod steno na isto vrv nista navezala Ante Mahkota in Peter Ščetinin. Po številnih urah naporov sta rešila skrivnost obraza in se vpisala v zgodovino, saj je smer pomenila najtežji tehnični vzpon v Sloveniji. Skoraj trideset let kasneje, sta jo povsem prosto preplezala Gregor Kresal in Miha Kajzelj. Tako so Slovenci še enkrat dobili svojo najtežjo gorsko smer, tokrat preplezano brez tehničnih pripomočkov.

Vrtača - Y grapa, zimski uspon 15.01.2012.

U subotu 14.01. u 14 sati pada dogovor da idemo na Vrtaču, u 15:30 već smo u autu i krećemo za Ljubelj. Kratka stanka u BTC u Ljubljani i u 20:30 krećemo sa Ljubelja prema planinarskom domu na Zelenicama.

Vrtača je 2181 metar visoka planina koja dijeli Austiju i Sloveniju iznad Tržiča, granični prijelaz Ljubelj. Snijega na Suhom Ruševju je malo i ispuhan je do ledene podloge, u grapi ga je bilo dovoljno za ugodan prolazak. Vrijeme je bilo vrlo hladno.

Jof di Montasio, Via di Dogna

Zapadne Julijske Alpe to neizmjerno carstvo planina u kojima postaješ dio njih i kojima se ponovo vraćaš ...

Tako je bilo i 19, 20. i 21.08.2011. kada smo se odlučili za uspon na Jof di Montasio (Montaž) iz doline Dogna.
Smjer Via di Dogna prvi je put ispenjana daleke 1882 od Giacomo i Pio di Brazzà, Attilio i Domenico Pecile, Francesco Marcon, Pietro Pittini i Antonio Siega i spada u alpinističke uspone II i na dijelovima III stupnja težine. Via di Dogna je jedna od najdužih smjerova u Julijskim Alpama pa i ne čudi da se rijetki odlučuju na nju. Veličanstveni ambijent i još uvijek divlji, za sve one koje žele osjetiti duh prvih alpinista Via di Dogna je pravi izbor.

Pogled na zapadnu stranu grandioznog Jof di Montasio, vidi se i dio smjeri Via di Dogna lijevo od velike bijele okomice.

Produženi vikend u srcu Julijskih Alpa

Prognoza nije bila obećavajuća za vikend 05. - 07.08.2011, ništa novog, ionako je uvijek loše vrijeme za vikende a naročito produžene.
U petak smo sjeli u auto i krenuli prema dolini Vrata, u BTC-u smo opet zaglibili, tako da sa parkirališta Aljaževog doma krećemo u 16:30.

oblaci nam prijete od samoga početka

Jof Fuart 2666 m gola Nord-Est

09.i 10.07.2011. konačno je došla na red gola NE na Jof Fuart (Viš). To je smjer koja prolazi po sjevernoj strani i spada u alpinističke uspone.

Prvi zapisi o ovom usponu javljaju se 22.09.1901. kada su Kugy, Bolaffio, Komac i Otzinger uspjeli doći do vrha. U I svjetskom ratu Austrijanci su na vrhu sagradili osmatračnicu i opremili golu NE sa sajlama i metalnim klinovima preko koje su vršili opskrbu osmatračnice.

Subotu popodne krenuli smo prema domu Pellarini uz korito rijeke Zapraha

Gran Cier 2592 m i passo Gardena, Dolomiti

Za zadnji dan produženog vikenda u Dolomitima 24. - 26.06.2011. planirali smo izlet na Sasso Piatto sa passo Sella. Kako se planovi obično izjalovile, tako je bilo i sa ovim.

Nedjeljno jutro u Dolomitima nije nas oduševilo, jak vjetar, prilična naoblaka ... prognoza fulana 100%

Piz Boe 3152 m ferrata Cesare Piazzetta, Dolomiti

Produženi vikend 24. - 26.06.2011. iskoristili smo za posjet Dolomitima, preciznije Gruppo del Sella
kojom dominira Piz Boe sa svojih 3125 metara. Za uspon smo odabrali ferratu Cesare Piazzetta koja je u vodičima opisivana kao iznimno zahtjevna, i mogu vam potvrditi da nisu pretjerivali.

Na put smo krenuli u petak, preko Trsta, Potogruaro, Pordenone, Belluno, val Agordina, passo Fedaia, Canazei i spavanje u šatorima malo ispod passo Sella.

na putu prema passo Fedaia prolazi se kroz mnogobrojna mala planinska naselja

Prisojnik 2547 m (Kopiščarjeva pot)

Napokon je u prognozi bio lijep vikend, nešto što se ne propušta ove godine.  subotu smo krenuli na Vršić, prespavali u Koči na Gozdu i ujutro 10.10.2010. krenuli na Prisojnik po Kopiščarjevoj poti (kroz okno).

Prohladno jesensko jutro bilo je savršeno za uspon na Prisojnik.

Pogled na sjevernu stijenu Prisojnika sa Erjavčeve koče, Kopiščarjeva pot ide tom sjevernom stranom.